Pages

Identifikacijske sheme i osobna autentikacija
Identifikacijske sheme i osobna autentikacija
Bojan Ugrica
Identifikacija nam je potrebna zbog sprječavanja krađe identiteta kod razmjene podataka na daljinu. U radu smo naveli nekoliko različitih identifikacijskih shema kao što su Schnorrova, Okamotova i Guillou-Quisquaterova. Također opisali smo potpunost i zvučnost identifikacijske sheme što nam je bilo potrebno za dokaz idetifikacijske sheme bez znanja. Svaka identifikacijska shema ima svoju pouzdanost koja je u radu prikazana pomoću vjerojatnosti da se prevarant upješno lažno predstavi.
Igrifikacija u nastavi matematike
Igrifikacija u nastavi matematike
Josipa Milec
U ovom radu opisan je razvoj didaktičkih igara kroz povijest, oblici i primjena te važnost upotrebe igre u nastavi matematike. Kroz igru, djecu se motivira za rad, potiče se njihova kreativnost i suradnja. Opisani su najvažniji dijelovi didaktičke igre, njena okolina, cilj, postupak te pravila. Važno je naglasiti da prije izbora didaktičkih igara u nastavi matematike, moramo prvo odrediti obrazovni cilj koji želimo postići tom igrom, razmotriti njenu prikladnost za učenike i,...
Implementacija okvira za izradu neuronskih mreža na Cuda platformi
Implementacija okvira za izradu neuronskih mreža na Cuda platformi
Branimir Brekalo
U ovom ćemo radu pokazat kako je moguće implementirati okvir za izradu neuronskih mreža na CUDA platformi i u okviru rada implementirati proizvoljnu mrežu i testirati ju. Najprije ćemo se upoznati sa osnovnom arhitekturom grafičkih kartica i CUDA platformom. Nakon toga pokazat ćemo sve potrebne korake za implementaciju neuronskih mreža, komentirajući njihovu primjenu i razlog implementacije.
Indeksi snage u sustavu glasovanja da-ne
Indeksi snage u sustavu glasovanja da-ne
Marija Šarić
Upoznali smo se sa kvantitativnim mjerilima političke snage u sustavu glasovanja da-ne i njenim utjecajima na konačni rezultat glasovanja. Iskazali smo kvantitativna mjerila političke snage pomoću četiri rezultata, a to su Shapley-Shubik, Banzhaf, Johnston i Deegan-Packel indeks snage, koje smo prikazali pomoću primjera. Pristupanjem novih članica koaliciji iskazali smo paradoks novih članova, gdje nam se čini da indeks snaga treba biti manji, a zapravo je veći. Na primjeru...
Infrastruktura javnog ključa
Infrastruktura javnog ključa
Slaven Viljevac
U ovom radu bavili smo se infrastrukturom javnog ključa u oznaci PKI. Pogledali smo neke bitnije dijelove od kojih se PKI sastoji i ukratko ih opisali. Nakon toga, pogledali smo jedan protokol koji se koristi u praksi, a to je SSL protokol kojega smo ilustrirali na primjeru. Objasnili smo pojam certifikata koji je građevna jedinica PKI-ja i uz to dali primjer ceritfikata. Opisali smo model koji daje jasna pravila koja određuju način na koji će se graditi put certifikata, a to je...
Interpolacija
Interpolacija
Kristina Martić
Tema ovog rada je interpolacija. U uvodnom dijelu upoznat ćemo se s problemom interpolacije te definirati važne pojmove koje vežemo uz interpolaciju. Također ćemo proučiti vrste interpolacijskih polinoma, a nakon toga ćemo pokazati primjerima kako ih odrediti.
Invarijantni potprostori na realnim vektorskim prostorima
Invarijantni potprostori na realnim vektorskim prostorima
Martina Šarić
U ovom završnom radu u prva tri poglavlja prisjetiti ćemo se linearnih preslikavanja na konačno dimenzionalnim vektorskim prostorima , značajnih svojstvenih vrijednosti i svojstvenih vektora operatora. Denirati ćemo invarijantne potprostore i objasniti njihovo značenje te ćemo radi lakšeg razumijevanja napraviti nekoliko primjera, a tada ćemo u četvrtom poglavlju pojasniti primjenu polinoma operatora. Matrični zapis operatora nam olakšava prikupiti informacije o njegovom...
Inverzija u ravnini i primjene
Inverzija u ravnini i primjene
Marinela Bockovac
Inverzija je transformacija ravnine odredena s čvrstom točkom S koju nazivamo centar inverzije i pozitivnim realnim brojem c kojeg nazivamo konstanta inverzije. Svaka točka na kružnici polumjera \(r{_{s}}= \sqrt{c}\) sa središtem u točki S inverzijom se preslika sama u sebe, stoga možemo reći da je inverzija jednoznačno određena kružnicom \(k(s,r{_{s}})\) koju nazivamo kružnica inverzije. Inverzija je transformacija ravnine koja skup pravaca i kružnica preslikava u...
Involuta i evoluta krivulje
Involuta i evoluta krivulje
Tea Osmanović
U ovom završnom radu proučit ćemo involutu i evolutu krivulja.Evoluta krivulje je krivulja koja se sastoji od središta zakrivljenosti svih točaka zadane krivulje, dok se involutom (ili evolventom) krivulje zove ona krivulja za koju je polazna krivulja njezina evoluta. Takve krivulje imaju i svoju primjenu, prvenstveno pri izradi zupčanika.U radu su navedeni primjeri krivulja i njihovih involuta s grafičkim prikazima izradenim pomoću programa Wolfram Mathematica.
Istraživačka nastava matematike
Istraživačka nastava matematike
Vedrana Solar
Suvremena nastava matematike stavlja važnost na samostalnost i aktivnost učenika stoga se današnja nastava matematike sve više okreće istraživačkoj nastavi. U ovom radu je opisano što smatramo kada kažemo istraživačka nastava, što čini osnovu takvog oblika nastave te koji oblik zadataka potiče istraživanje. Istaknuta je uloga nastavnika kao vođe, moderatora te organizatora procesa istraživanja u nastavi. Postavljanje pitanja je ključno kao pokretač istraživačkog...
Iterativne metode za rješavanje linearnih sustava
Iterativne metode za rješavanje linearnih sustava
Marija Mecanović
Postoje dva pristupa rješavanju sustava linearnih jednadžbi Ax = b gdje za zadanu matricu \(A\in \mathbb{R}^{m \times n}\) i vektor \(b \in \mathbb{R}^{m}\) treba odrediti vektor \(x \in \mathbb{R}^{n}\) . U prvi spadaju takozvane direktne metode kod kojih se matrica A prikazuje kao produkt jednostavnijih matrica, najčešće trokutastih. To omogućava rješavanje jednostavnijih linearnih sustava, te dolazak do egzaktnog rješenja pri čemu je složenost, odnosno broj potrebnih ...
Iterativne metode za rješavanje linearnih sustava
Iterativne metode za rješavanje linearnih sustava
Blaženka Bošnjak
Prilikom rješavanja sustava linearnih jednadžbi Ax = b, pri čemu za A ∈ \(M_{mn}\left ( \mathbb{R} \right )\) i b ∈ \(M_{m1}\left ( \mathbb{R} \right )\) nastojimo odrediti \(x\in M_{mn}\left ( \mathbb{R} \right )\) razlikujemo dva pristupa rješavanja sustava. Prvi način na koji se može odrediti traženi vektor x jesu direktne metode. Direktne se metode koriste uglavnom za rješavanje manjih sustava linearnih jednadžbi te se pomoću njih dobiva egzaktno rješenje sustava....

Pages