Završni radovi

: Automatizacija modela rashladnog tornja; Bruno Dvorski
Sve veća ekološka svijest i stroži zakoni dovode do potrebe za implementacijom učinkovitijih sustava za hlađenje u industriji, javnim ustanovama i kućanstvima. Primjerice, potrošnju vodovodne vode u rashladnim sustavima u laboratorijima je moguće smanjiti odvodeći joj toplinu u rashladnim tornjevima i vraćajući ju nazad u rashladni sustav. Kako bi navedeni sustav bio učinkovitiji i manje ovisan o operatoru, u ovom diplomskom radu je razvijen sustav automatskog upravljanja baziran...

: Bakterije porodice Enterobacteriaceae; Ivana Djurdjević
Obitelj Enterobacteriaceae ili crijevne bakterije kao sto se zajednički nazivaju, uključuju skupinu bakterija koje obitavaju u probavnom sustavu ljudi I životinja, a izmetom dospijevaju u vodu, tlo i biljke. Enterobakterije čine oko 2% normalne crijevne flore. Neke su vrste stalni stanovnici, ostale se nalaze samo u dijelovima populacije, a neke dolaze samo u oboljelih organizama. Najveći broj predstavnika fermentiraju glukozu i ugljikohidrate. Enterobakterije uključuju pokretljive a...

: Bakterije roda Clostridium; Bernarda Bikadi
Bakterije roda Clostridium rasprostranjene su u prirodi, stoga se mogu pronaći u vodi, zraku, tlu, prašini te u ljudskom probavnom sustavu. Clostridium perfringens, Clostridiumbotulinum, Clostridium difficile,Clostridium tetani najznačajniji su pripadnici ovog roda. Kontaminacija ovim sporogenim bakterijama predstavlja veliku prijetnju za ljudsko zdravlje, posebno ako se kozumira higijenski neispravna, termički dovoljno neobrađena hrana ili podgrijavana hrana. Osim toga, konzumacija...

: Bakterije roda Clostridium i toksikoinfekcije; Katarina Vukomanović
Bakterije roda Clostridium široko su rasprostranjene u prirodi, stoga se mogu pronaći u vodi, zraku, tlu, prašini, ljudskom probavnom sustavu. Najznačajniji pripadnici ovog roda su Clostridium perfringens, Clostridium botulinum i Clostridium difficile. Kontaminacija hrane ovim sporogenim bakterijama predstavlja veliku prijetnju za ljudsko zdravlje, posebno ako se konzumira higijenski neispravna, termički dovoljno neobrađena ili podgrijavana hrana. Osim toga, konzumacija dimljene ribe,...

: Banana kao izvor rezistentnog škroba; Mirna Lukić
Banana je vrsta tropske biljke čiji plod spada u najkonzumiraniju hranu svijeta, budući da je dostupan tijekom cijele godine. Povoljno utječe na zdravlje svih dobnih skupina, te obiluje pozitivnim karakteristikama koje mogu pomoći u reduciranju rizika od nastanka brojnih bolesti. Brz je i učinkovit izvor energije, lako je probavljiva i lako se konzumira, što je vrlo bitno za starije osobe, ali i djecu. Banane su izvor vitamina C, B6, mangana i kalija. Dobar su izvor rezistentnog...

: Benzen i policiklički aromatski spojevi; Darijo Šibalić
Završni rad se sastoji od tri cjeline. Prvi dio obuhvaća povijesni tok otkrića i određivanja kemijske strukture benzena. Na samom početku je navedena osnovna primjena benzena u industriji kako bi se naglasila važnost proučavanja same strukture i kemijskih reakcija benzena te njegovih derivata. Nakon što je otkrivena struktura benzena postalo je jasno da je potrebno objasniti i aromatski karakter molekule i na samom kraju osnovne reakcije u kojima benzen sudjeluje. Tu dolazimo do...

: Beta glukan - dodatak prehrani i funkcionalna komponenta hrane; Sabina Pandžić
Beta glukan je dugolančani polisaharid koji je sastavljen od više molekula glukoze, koji se prirodno nalazi u staničnim stjenkama kvasca (Saccharomyces cerevisiae), mnogim jestivim gljivama te žitaricama, zobu i ječmu. Beta- 1,3/ 1,6- glukani, koje u najvećim količinama nalazimo u kvascu, imaju najveću pozitivnu učinkovitost na rad imunološkog sustava. On uzrokuje niz događaja koji stimuliraju, moduliraju i aktiviraju imunološki sustav. Beta glukan se primjenjuje kod virusnih,...

: Betalaini: stabilnost i važnost u prehrambenim proizvodima; Snježana Kožić
Kupci sve više izbjegavaju hranu sa sintetiziranim bojilima, što navodi prehrambenu industriju da ih zamjeni sa prirodnim pigmentima, poput karotenoida, betalaina i antocijana. Betalaini su u vodi topljivi N-heterolitički spojevi, podijeljeni u dvije osnovne strukturne grupe, crveno-ljubičaste betacijane i žute betaksantine. Koriste se za bojenje mliječnih proizvoda, mesa i smrznutih deserta. Glavni izvor betalaina je korijen cikle (Beta vulgaris), ali alternativni izvori su...

: Bezglutenska prehrana - prednosti i rizici; Kristina Babić
Gluten je bjelančevina koja se nalazi u pšenici, dok se u raži, ječmu i zobi nalaze slične bjelančevine. Zajedničkim imenom one se nazivaju gluten i mogu uzrokovati više različitih poremećaja kao što su celijakija, alergija na pšenicu i necelijakijsku intoleranciju na gluten. Celijakija je autoimuna bolest koja zahvaća sluznicu tankog crijeva kod osoba s genetskom predispozicijom. Bezglutenska prehrana jedini je lijek za osobe oboljele od glutenske enteropatije u općoj...

: Bijeli čaj: Proizvodnja, kemijski sastav i zdravstveni učinci; Gabrijela Marinić
Pravi čajevi (crni, zeleni, bijeli i oolong) dobiju se od listića biljke čajevca Camellia sinensis koja se uzgaja na plantažama diljem Kine. U procesu proizvodnje bijelog čaja ne provodi se fermentacija, čaj se minimalno obrađuje te se upotrebljavaju najmlađi listići čaja koji obiluju kemijskim komponentama, a to su: voda, enzimi, polifenoli, aminokiseline, ugljikohidrati i ostali sastojci. Listići se najprije beru, a prije venuća i valjanja blago tretiraju parom kako bi se...

: Biljna ulja linolnog tipa; Dora Zobundžija
Biljna ulja su organski spojevi, esteri alkohola glicerola i masnih kiselina, a sadrže i negliceridne sastojke (pigmenti, tokoferoli, voskovi, steroli, fosfolipidi i dr.). Biljna ulja sadrže dvije esencijalne masne kiselin (linolna i linolenska) koje naš organizam ne može sintetizirati već ih unosimo isključivo hranom. Ulja linolnog tipa s visokim udjelom linolne masne kiseline (suncokretovo ulje do 75%) imaju značajnu biološku vrijednost. Primjena ulja linolnog tipa vrlo je...

: Biljna ulja oleinskog tipa; Marijana Mitrović
Biljna ulja su trigliceridi, esteri masnih kiselina i alkohola glicerola, a sadrže i manje količine (1-2%) negliceridnih sastojaka. Dobivaju se iz raznih uljarica i uljarskih kultura. Biljna ulja sa još nekim drugim komponentama čine lipide, koje dijelimo na jednostavne, složene i derivate lipida. Najvažnija biljna ulja u pogledu oksidacijske stabilnosti su ulja oleinskog tipa, kod kojih dominira mononezasićena masna kiselina, (C18:1) sa dvostrukom vezom na devetom ugljikovom atomu....

Pages