Paginacija

Metode za određivanje QR dekompozicije
Metode za određivanje QR dekompozicije
Valentina Per
U ovom radu najprije ćemo objasnit što je to QR dekompozicija matrice. Nakon toga ćemo navesti tri metode uz pomoću kojih možemo odrediti QR dekompoziciju dane matrice. Kao prvu od metoda za određivanje QR dekompozicije pojasnit ćemo Gram–Schmidtov postupak ortogonalizacije. Navest ćemo osnovne definicije i teoreme vezane za ortogonalnost te pojasniti sam Gram–Schmidtov postupak. Opisanu metodu ilustrirat ćemo primjerom. U drugom poglavlju pojasnit ćemo QR dekompoziciju...
Metrički i topološki prostori
Metrički i topološki prostori
Valentina Veseličić
Cilj ovog rada je proučiti osnovna svojstva i rezultate koji se odnose na metričke i topološke prostore. U prvom dijelu rada objašnjava se euklidski prostor te osnovne definicije i svojstva koji su potrebni za daljnju analizu prostora. U radu se obraduju otvoreni i zatvoreni skupovi u metričkom i topološkom prostoru, nizovi u metričkom prostoru, neprekidna preslikavanja u metričkom i topološkom prostoru te povezani prostori.
Minimalne plohe
Minimalne plohe
Nives Jakšić
Glavna tema ovog rada je minimalna ploha, odnosno ploha čija je srednja zakrivljenost jednaka nuli. U radu su definirani osnovni pojmovi lokalne teorije ploha, kao što su karta, prva i druga fundamentalna norma koji su potrebni za definiranje srednje zakrivljenosti. Na kraju je dan pregled najpoznatijih minimalnih plohe.
Miquelov teorem
Miquelov teorem
Eva Kalčić
Miquelov teorem kaže da ako na svakoj stranici trokuta ili njihovim produženjima odaberemo po jednu točku, tada se kružnice određene vrhom trokuta i dvjema točkama na stranicama koje prolaze tim vrhom sijeku u jednoj točki. Tu točku nazivamo Miquelovom točkom polaznog trokuta, trokut određen odabranim točkama na stranicama Miquelov trokut polaznog trokuta, a kružnice određene vrhom trokuta i dvjema točkama na stranicama koje prolaze tim vrhom Miquelovim kružnicama ...
Mjere centralnosti u kompleksnim mrežama
Mjere centralnosti u kompleksnim mrežama
Marko Marinović
Prilikom proučavanja kompleksnih mreža često se javlja problem identifikacije "najvažnijih" vrhova. U tu svrhu definirali smo razne mjere centralnosti, a odabir one koja je najprikladnija ovisi ponajprije o tipu kompleksne mreže. Podaci o ključnim vrhovima u mreži mogu ubrzati diseminaciju informacija u informacijskim mrežama, zaustaviti širenje epidemije u društvenim mrežama, razbiti mrežu terorista u cilju sprečavanja mogućih terorističkih napada itd. Stupanj vrha je...
Mjere rizika na financijskom tržištu
Mjere rizika na financijskom tržištu
Tea Pravdić
Mjere rizika imaju iznimno važnu ulogu u financijskom svijetu jer omogućuju upravljanje i kontroliranje rizika njihovim kvantificiranjem. U ovom radu uveli smo neka poželjna svojstva mjera rizika i opisali što bi bila koherentna mjera rizika. Mjere disperzije koje smo predstavili su varijanca, očekivano apsolutno odstupanje kao i poluinterkvartilni raspon. Nadalje, opisali smo Suvremenu teoriju portfelja, predstavili optimalnu liniju kapitala zajedno sa učinkovitom granicom te opisali...
Mjere zavisnosti-svojstva i zamke
Mjere zavisnosti-svojstva i zamke
Lorena Lamot
U ovom ćemo se radu baviti mjerama povezanosti dviju slučajnih varijabli. Najprije ćemo uvesti definicije osnovnih numeričkih karakteristika slučajnog vektora koje su nam potrebne za definiranje koeficijenta korelacije. Zatim ćemo detaljno opisati Pearsonov korelacijski koeficijent koji nam daje informaciju o "jakosti" linearne veze između dvije varijable. Navest ćemo njegovu definiciju, svojstva te pretpostavke za njegovo korištenje. Nakon toga ćemo definirati dvije neparametarske...
Mješoviti izborni sustavi
Mješoviti izborni sustavi
Petra Živko
U ovom radu razmatramo mješovite izborne sustave i neka njihova svojstva. Mješoviti izborni sustav predstavlja kombinaciju većinskog izbornog sustava i razmjernog izbornog sustava, što se može učiniti na brojne načine i inačice. Moglo bi se reći da mješoviti izborni sustavi u određenom smislu pružaju ravnopravan položaj velikim i malim strankama, te se stoga primjenjuju u mnogim zemljama. Svaki izborni sustav ima svojih vrlina i mana koje je potrebno iskoristiti i primijeniti u...
Modalna logika
Modalna logika
Irena Barišić
U ovom završnom radu bavimo se pročavanjem modalne logike koja nastaje kao prširenje klasiče logike. Više nas ne zanima samo tvrdnja 'A je istina' nego tvrdnje poput 'A je moguće' i 'A je nužno'.Čitatelj će se upoznati sa razvojem modalne logike kroz povijest te osnovnim denicijama kao sto su K modalni sustav i Kripkeov okvir. Navest ćemo primjere, dokaze i interpretaciju nekih ekvivalentnih tvrdnji. U trećem poglavlju ćemo se upoznati sa semantikom mogućih svjetova te...
Model difuzije s primjerima
Model difuzije s primjerima
Marija Magdalena Ivanković
U ovom diplomskom radu upoznali smo se s procesom difuzija. U prvom poglavlju smo definirali stohastičke diferencijalne jednadžbe. Krenuli smo od Riemannovog integrala, definirali Riemann-Stieltjesov integral nakon čega smo došli do Itôvog integrala, Itôve formule i važnijih svojstava za razumijevanje koncepta stohastičkih diferencijalnih jednadžbi. U drugom poglavlju, koji je i glavni dio rada detaljnije smo razradili difuzije. Definirali smo difuzije preko stohastičkih...
Modeli doživljenja i tablice smrtnosti u osiguranju
Modeli doživljenja i tablice smrtnosti u osiguranju
Iva Barunčić
U ovom radu obrađujemo temu životnih osiguranja, koja su danas od sve većeg značaja, kako za pojedinca, tako i za društvo općenito. Na početku ovoga rada napravili smo uvod u životna osiguranja i analizirali smrtnost, a nakon toga izložili smo osnovne činjenice o strukturi životnih tablica. Sve to bilo je potrebno kako bismo u centralnom dijelu rada izveli formule za neto premije osnovnih oblika životnih osiguranja. Tu podrazumijevamo osiguranje dožzivljenja, životne rente...
Modeli otplate zajma
Modeli otplate zajma
Sanja Pešorda
U svakodnevnom životu često se susrećemo s pojmovima zajma i kredita. Zbog manjka financijskih sredstava ljudi i poduzeća posuđuju novac najčešće od banaka, ali također i od drugih financijskih institucija. Kredit je novac koji davatelj kredita (vjerovnik) daje na korištenje korisniku kredita (dužniku), sa ili bez namjene, a koji je korisnik kredita obvezan vratiti uz ugovorenu kamatu u određenom roku. U radu smo se najprije upoznali s osnovnim pojmovima kamatnog računa i...

Paginacija