Školska je knjižnica organizirana zbirka knjižne i neknjižne građe koja kroz djelatnost knjižničnog osoblja nabavlja, obrađuje, čuva i izdaje građu radi zadovoljavanja obrazovnih, kulturnih, informacijskih i stručnih potreba te cjeloživotnog obrazovanja. Svoje korijene knjižnica ima daleko u prošlosti, a školske knjižnice svoju pojavu vezuju uz obrazovanje i pojave javnih škola. Od samih početaka knjižničarskoga posla uloga knjižničara bila je savjetovanje i poučavanje, odnosno usmjerenost na nastavu, no u novije vrijeme usmjerenost je prenesena na učenika. Od prijašnjeg učitelja-knjižničara, školski je knjižničar, zbog promjena i ubrzanog napretka tegoleme eksploatacije informacija postao informacijski stručnjak i stručnjak za knjižnične medije, a školska knjižnica informacijsko, komunikacijsko, kulturno, ali i medijsko središte. Svoje je težište prebacila na učenika i njegove potrebe, ali i na potrebe nastave. Ima važnu ulogu u modernizaciji nastave i neizostavan je dio obrazovnoga procesa. U prijašnjim je vremenima njezina uloga bila nedovoljno ozbiljno shvaćena, no možemo reći da je današnja školska knjižnica važna za razvoj cjelokupnog obrazovanja, znanosti i kulture, ključna sastavnica funkcioniranja informacijskog društva te multimedijalno središte škole i centar informacija. Na temelju onoga što knjižnica jest, ali i što mora biti, provedeno je i istraživanje kojim se nastojalo ustanoviti kolika je mogućnost zadane ideje i zadaće provesti u praksi. Anketni upitnik proveden je u 15 istarskih školskih knjižnica u južnom dijelu Istarske županije, odnosno u gradu Puli i njegovoj bližoj okolici. Anketu su ispunjavali zaposlenici, stručni suradnici školski knjižničari. Iz svega dalo se zaključiti da sve više dolazi do svjesnosti za potrebom knjižnice koja će u korelaciji s nastavnicima i suradnjom s ostalim suradnicima, pa i roditeljima, stvoriti aktivne članove društva. No, iako je trud knjižničara vidljiv i napredak primjetan, još uvijek nema dovoljno financijskih sredstava i mogućnosti kojima bi se ideje mogle provesti u djelo. Stoga možemo zaključiti da još uvijek nemamo idealne knjižnice te da je ta ideja još uvijek u svojem začetku i zasad nije ostvariva u praksi.