Završni radovi

: Verifikacija sinkronizacije više uređaja u HbbTV okruženju; Zvonimir Ivešić
U ovom radu su dane osnovne informacije o HbbTV standardu s naglaskom na dodatne uređaje koje standard podržava. Spomenute su i korištene web tehnologije: HTML, JavaScript, WebSocketi i NodeJS. Cilj rada je bio izraditi programska sučelje, objekte i funkcije potrebne za realizaciju HbbTV testova za verifikaciju sinkronizacije više uređaja u HbbTV okruženju. Po izradi navedenog napravljeni su i testni slučajevi iz MDEVSYNC i APP2APP paketa kao i T2Unit testovi koji provjeravaju njihov...

: Verzioniranje izvornog koda; Dino Repac
U ovom završnom radu opisano je verzioniranje izvornog koda, opisani su najpoznatiji sustavi i dan je način funckioniranja istih gdje je fokus bio na Git, sustav za verzioniranje izvornog koda kojem je začetnik Linus Torvalds. Isto tako, cilj je bio izraditi jednostavnu aplikaciju koja će imati najjednostavnije funkcije Gita: stvaranje, pregledavanje i brisanje repozitorija. Teorijski dio rada objašnjava načine na koje sustavi za verzioniranje prate promijene u repozitorijima, na koji...

: Videostrujanje u 5G mrežama; Mislav Babić
U ovom diplomskog radu opisan je sustav videostrujanja prema MPEG DASH normi te navedene karakteristike pete generacije mobilnih mreža koje poboljšavaju uslugu videostrujanja preko mobilnih mreža. Glavni problem jest provedba optimizacije sustava videostrujanja kako bi svaki korisnik imao zadovoljavajuću kvalitetu usluge. Za istraživanje i razvoj novih rješenja optimizacije, između ostalog potrebni su mrežni zapisi ostvarenih brzina prijenosa kod videostrujanja snimljeni...

: Virtualna elektrana na tržištu električne energije; Zvonimir Burek
Rad opisuje koncept virtualne elektrane temeljene na više distribuiranih proizvođača električne energije iz upravljivih i neupravljivih izvora. Opisani su različiti distribuirani izvori, njihove mogućnosti, prednosti i nedostaci s tehničke i sa tržišne strane. Rješenje povećanja distribuirane proizvodnje u obliku virtualne elektrane ima više način realizacije koji su opisani u radu. Provedena je simulacija distribucijske mreže sa različitim distribuiranim izvorima...

: Virtualna plutajuća tipkovnica zasnovana na kameri; Fabijan Abjanović
U ovom diplomskom radu opisana je izrada virtualne tipkovnice koja koristi kameru za prepoznavanje pritisaka prstiju na ravnoj radnoj površini. Sustav omogućuje tipkanje bez fiziĉke tipkovnice, uz minimalnu potrebnu opremu i jednostavno odrţavanje. LRCN mreţa prepoznaje pritiske lijeve i desne ruke te razlikuje situacije kada nema pritiska. Za potrebe treniranja neuronske mreţe, kreiran je novi skup podataka s raznovrsnim slikama ruku jer postojeći nisu odgovarali potrebama...

: Virtualna tipkovnica; Miro Proleta
U ovom radu prikazana je ideja izrade virtualne tipkovnice na principu web kamere. Kako bi došli do zadanog cilja, korištene su metode digitalne obrade slike, poput binarizacije, morfoloških operacija i filtriranja. Postavljen je algoritam koji omogućava ispis slova u bilo kojem programu na Windows operacijskom sustavu. Web kamera je pozicionirana na monitoru i snima područje ispod monitora gdje se nalazi tipkovnica isprintana na papir. Ukoliko prstom pokažemo na određeno slovo...

: Virtualna šminka; Bruno Čavala
U ovom radu je opisan postupak izrade programa za virtualnu šminku. Opisuje koje se integrirano razvojno okruženje koristilo te potrebne biblioteke za izradu rada. Korišten je samo programski jezik Python. Objašnjen je način izrade programa i tehnike kako je moguće postići što bolje rezultate. Postignuti rezultati su dobre kvalitete, ali moguće ih je poboljšati koristeći više različitih biblioteka za poboljšanje korisničkog sučelja i duže strojno učenje za prepoznavanje...

: Virtualni instrumenti; Dejan Manjić
U ovom radu dan je pregled osnovnih osobina virtualnih instrumenata, način njegova nastanka te princip rada. Navedene su osnovne osobine programskog paketa NI LabVIEW koji je produkt razvojne tvrtke National Instruments, te prikazana osnovna razlika između C programskog jezika i programskog jezika LabVIEW. Isto tako prikazan je princip rada stvarnog osciloskopa, te prikazani njegovi osnovni dijelovi. Također su prikazani prednosti i nedostaci virtualnih instrumenata ispred klasičnih....

: Virtualni klasteri računala; Luka Cener
S obzirom na rastuće potrebe za velikim računalnim resursima i složenim radnim opterećenjima, virtualni klasteri računala postaju dobro rješenje za optimizaciju računalne snage i upravljanje resursima. U ovom radu prikazana je izrada i implementacija virtualnog klastera računala koristeći alate kao što su VirtualBox, SSH, NFS, MPI i Ganglia, s ciljem osiguravanja učinkovitog dijeljenja zadataka i nadziranje performansi. Kroz paralelno množenje matrica testirani su kapaciteti...

: Virtualni kokpit - prikaz brzinometra; Dino Knežević
U ovom radu razvijena je aplikacija koja simulira digitalni brzinomjer koristeći OpenGL tehnologiju. U teorijskom dijelu rada, objašnjene su osnovne tehnologije korištene u razvoju aplikacije, uključujući rad s grafičkim bibliotekama poput OpenGL-a , GLUT-a i GLEW-a. Poseban naglasak stavljen je na implementaciju grafičkog korisničkog sučelja (GUI) i upravljanje događajima kako bi se omogućila interakcija korisnika s aplikacijom. Aplikacija prikazuje osnovne elemente...

: Virtualni osobni trener u obliku android aplikacije; Dino Knežević
U ovom radu razvijena je Android aplikacija za praćenje i preporuku tjelovježbi. Aplikacija služi za jednostavno zabilježavanje tjelovježbe tako da se vježbe preporučuju dinamički, te se njihovi parametri prilagođuju kako bi se osiguralo progresivno opterećenje potrebno za napredak korisnika. Korisnik se mora registrirati i unijeti osnovne parametre pomoću kojih se stvaraju preporuke tjelovježbi. Svaka vježba sadrži naziv, te radnu kilažu i broj ponavljana za svaku ...

: Virtualno sklopovlje za FPGA razvojni sustav; Stjepan Sedlar
Cilj ovog rada je bio uz pomoć Arduino platfome razviti virtualno sklopovlje koje bi se potencijalno moglo nadograditi i koristiti za udaljeno upravljanje FPGA razvojnim sustavom. Rad je realiziran uz pomoć Arduino Pro Micro pločice na način da se putem serijske komunikacije na Arduino pločicu šalje konfiguracijski niz znakova koji se potom pohranjuje u EEPROM mikroupravljača. U konfiguraciji se odabire koje izvedene nožice mikroupravljača će biti ulazne, a koje...

Paginacija