prikaz prve stranice dokumenta Izvori financiranja knjižnica u Republici Hrvatskoj na primjeru Gradske i sveučilišne knjižnice u Osijeku
Pristup korisnicima matične ustanove
završni rad
Izvori financiranja knjižnica u Republici Hrvatskoj na primjeru Gradske i sveučilišne knjižnice u Osijeku
Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2017. urn:nbn:hr:145:453025
Šeremet, Antonija
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Ekonomski fakultet u Osijeku
Katedra za financije i računovodstvo

Citirajte ovaj rad

Šeremet, A. (2017). Izvori financiranja knjižnica u Republici Hrvatskoj na primjeru Gradske i sveučilišne knjižnice u Osijeku (Završni rad). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:145:453025

Šeremet, Antonija. "Izvori financiranja knjižnica u Republici Hrvatskoj na primjeru Gradske i sveučilišne knjižnice u Osijeku." Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2017. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:145:453025

Šeremet, Antonija. "Izvori financiranja knjižnica u Republici Hrvatskoj na primjeru Gradske i sveučilišne knjižnice u Osijeku." Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2017. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:145:453025

Šeremet, A. (2017). 'Izvori financiranja knjižnica u Republici Hrvatskoj na primjeru Gradske i sveučilišne knjižnice u Osijeku', Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, citirano: 12.10.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:145:453025

Šeremet A. Izvori financiranja knjižnica u Republici Hrvatskoj na primjeru Gradske i sveučilišne knjižnice u Osijeku [Završni rad]. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku; 2017 [pristupljeno 12.10.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:145:453025

A. Šeremet, "Izvori financiranja knjižnica u Republici Hrvatskoj na primjeru Gradske i sveučilišne knjižnice u Osijeku", Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2017. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:145:453025

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:145:453025
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovIzvori financiranja knjižnica u Republici Hrvatskoj na primjeru Gradske i sveučilišne knjižnice u Osijeku
Naslov (engleski)Sources of funding of libraries in the Republic of Croatia on the example of the City and University Library in Osijek
AutorAntonija Šeremet
MentorDomagoj Karačić (mentor)
Član povjerenstvaDomagoj Karačić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaJerko Glavaš (član povjerenstva)
Član povjerenstvaŽeljko Požega (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Ekonomski fakultet u Osijeku
(Katedra za financije i računovodstvo)
Osijek
Datum i država obrane2017-09-19, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Ekonomija
Financije
Sažetak
Rad je koncipiran u nekoliko cjelina i usmjeren je na financiranje Gradske i sveučilišne knjižnice u Osijeku. Javno – opće dobro je ono dobro koje služi općoj uporabi, u pravilu je u vlasništvu ili pod nadzorom države, u širem smislu javnosti, svatko se ima pravo njime služiti, a njime upravljaju tijela države u skladu s namjenom i propisanim uvjetima korištenja. U ekonomskom smislu, javno dobro je dobro koje ispunjava kriterije tzv. ne – rivaliteta i ne – isključivosti. To znači da potrošnja određenog dobra ne umanjuje njegovu količinu raspoloživu drugim korisnicima, te da nitko ne može biti isključen iz upotrebe tog dobra. Primjer javnog dobra je knjižnica, a ona se općenito bavi ustrojem i poslovanjem svih vrsta knjižnica, a osnovna joj je svrha omogućavanje najpogodnijeg korištenja kulturnih i znanstvenih tečevina čovječanstva. Ekonomisti pa i cjelokupna javnost najčešće ipak smatraju da se pojedina dobra mogu u većoj mjeri okarakterizirati javnim dobrom. Jedno od takvih dobara je i visoko obrazovanje koje po svojoj prirodi ukazuje i na svu problematiku njegovog tretiranja kao javnog dobra. Tako se npr. najčešće smatra da porast visoko obrazovanog stanovništva pridonosi: ekonomskom rastu i smanjenju nezaposlenosti, demokraciji, ravnopravnosti spolova, rasa, vjeri u otvorenost prema novim spoznajama, itd.
Sažetak (engleski)
The work is conceived in several units and is aimed at the City and University Library in Osijek. Public – general good is the good that serves the general use, is generally owned or under state, in the broadest sense of the public, everyone is entitled to serve it and is governed by state bodies in accordance with the purpose and the terms of use. In economic terms, public good is a good one that fulfills the criteria of so – non – rivalry and non – exclusivity. This means that the consumption of a particular good does not diminish its quantity available to other users, and that no one can be excluded from using that good. An example of public good is library, and it generally deals with the organization and operation of all types of libraries, and its main purpose is to enable the most appropriate use of all cultural and scientific resources of mankind. Economists and even the general public generally believe that certain goods can be more widely characterized by public good. One of these goods is also a higher education which in its nature also points to all the issues of its treatment as a public good. Thus, for example, it is most commonly believed that the growth of the highly educated population contributes to economic growth and the reduction of unemployment, democracy, gender equality, race, faith in openness to new knowledge.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:145:453025
Studijski programNaziv: Financijski menadžment
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) ekonomije (univ. bacc. oec.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
RepozitorijEFOS REPOZITORIJ
Datum i vrijeme pohrane2017-09-29 06:35:19