Kultura jest ono što Homo faber stvara iz prirode, iznad prirode ili protiv prirode. To je čovjekova intervencija u svijet, srazmjera moći njegovih znanja i tehnologije, kojom priroda postaje dijelom povijesti – trošeći se ili bivajući manje prirodnom pod utjecajem ljudskoga rada. Nema sumnje da mijenjanje prirode radom najviše pogađa životinjski svijet. U civilizaciji ponajprije životinjska staništa i same životinje, u njihovoj konstituciji i ponašanju, nisu više ono što su prije bila (Visković 1996, 343). Praznovjerja o mačkama brojna su i raznolika. Pritom je moguće uočiti i razlikovnu odrednicu da ona kategorija koja je za neke pripadnike praznovjerje, za neke može biti područje vjerovanja. Primjerice, crna mačka obično se smatra znakom loše sreće, dok je bijela mačka nositeljica sreće. U renesansnoj Europi smatralo se da su mačke prerušene vještice ili vještičje pomagačice i zbog toga su bile spaljivane na lomači zajedno sa svojim vlasnicama. Dugi niz stoljeća bivaju diskriminirane zbog boje krzna, povezivane sa samim vragom, mističnim životinjama te predstavljaju simbol siromaštva. Mnogi autori, pjesnici i umjetnici koristili su se mačkama kao motivima u svojim djelima. Nekada je mačka smatrana samo slugom, a danas se za nju vrijeme drastično promijenilo nabolje. Najbolji pokazatelji jesu istraživanja raznih medija i korištenja mačkama u svrhu promoviranja neke marke ili samih vlasnika, oblačenje mačaka te uz to i razni filmovi fantastičnoga žanra u kojima su mačje sposobnosti pripisane ljudskim aktantima odnosno aktanticama. U kulturološkoj i medijskoj reprezentaciji crne mačke kao objekta, ali i kao subjekta, možemo uvidjeti kako se zbog crne boje krzna mačka diskriminirala na različite načine, dajući im antropomorfna i zoomorfna obilježja. Vodeći se definicijom specizma, koji se definira kao diskriminacija na osnovi ne-ljudske vrste, provedeno je kratko online istraživanje na društvenoj mreži Facebook u obliku Google obrasca. Cilj istraživanja bio je istražiti koliko su ispitanici upoznati sa specizmom, znaju li ga definirati te koliko su praznovjerni. Rezultati ankete doveli su do zaključka kako ispitanici u postotku od 65% nisu upoznati s pojmom, a 75% ne zna što on definira, te da je praznovjerje u društvu Republike Hrvatske prošireno.