Pages

Poučavanje matematike pomoću igre
Poučavanje matematike pomoću igre
Iva Zlomislić
Za dobar nastavni sat potrebno je odabrati prikladnu motivaciju koja ovisi o profilu razrednog odjela. Načini motivacije učenika su brojni i raznoliki, od čega izdvajamo: učenje kroz igru, postavljanje izazova, upotreba tehnologije, razgovori o zanimljivostima vezanim uz određeni predmet. U ovom radu analizirana je primjena igre u procesu nastave matematike. Kako učenici često imaju razvijen animozitet prema matematici, potrebno je u nastavi primjenjivati metode koje će kod učenika...
Poučavanje programiranja
Poučavanje programiranja
Ivana Tucak-Roguljić
Cilj ovog rada je detaljno prikazati što je sve potrebno za uspješno poučavanje programiranja. Programiranje uključuje razvoj računalnog razmišljanja i vještinu pisanja koda u odabranom programskom jeziku. U radu su izloženi aspekti računalnog razmišljanja, te su dani konkretni primjeri za poticanje razvoja računalnog razmišljanja kod učenika, izbjegavajući standardne zadatke iz udžbenika. Predstavljeni su neki od programskih jezika namijenjeni poučavanju programiranja -...
Povijesni pregled spektalne teorije
Povijesni pregled spektalne teorije
Sanja Sočivica
U ovom radu upoznat ćemo se s osnovnim rezultatima iz spektralne teorije. Prvo ćemo uvesti pojmove: spektar operatora, svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori operatora i druge pojmove potrebne za razumijevanje. Zatim ćemo istaknuti povijesni kontekst razvoja spektralne teorije. Definirati ćemo pojam spektralnog radijusa te iskazati jedan od najvažnijih rezultata spektralne teorije: spektralni teorem. Za kraj navodimo značaj fizike u razvoju spektralne teorije.
Povijest kriptografije
Povijest kriptografije
Dragica Nikolić
Kriptografija je matematička disciplina koja proučava različite načine kriptiranja. Ona omogućuje komunukaciju izmedu dviju strana tako da treća strana ne može razumjeti poruke. Treća strana može doći do poruke presretanjem, prisluškivanjem i na neke druge načine, ali ju ne može dešifrirati bez pravog ključa. Kroz povijest, od starog vijeka pa sve do danas, kriptografija je postupno napredovala i kako je vrijeme prolazilo imala je sve pouzdanije strojeve i metode kojima...
Površina i volumen u nastavi matematike
Površina i volumen u nastavi matematike
Martina Jukić
Površina i volumen dijelovi su nastave tijekom cijelog osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja u hrvatskim školama. Unatoč tome, ove su teme i dalje često problematične za učenike. U ovome radu pogledali smo neke od zadataka predvidenih za učenike prema trenutno dostupnim udžbenicima te vidjeli kakva očekivanja Kurikulum ima od nastavnika u poučavanju površine i volumena.
Pozitivni operatori, izometrije, polarna dekompozicija i dekompozicija na singularne vrijednosti
Pozitivni operatori, izometrije, polarna dekompozicija i dekompozicija na singularne vrijednosti
Ana Širanović
U ovom radu smo se bavili operatorima deniranim na unitarnim prostorima. U uvodu smo denirali sam pojam unitarnog prostora te skalarnog produkta, a zatim smo u svakom poglavlju zasebno opisali pozitivne operatore te izometrije. Na samom kraju rada smo iskazali i dokazali dva teorema, a to su polarna dekompozicija te dekompozija na singularne vrijednosti.
Pozitivno definitne matrice
Pozitivno definitne matrice
Jasna Okopni
U radu ćemo se baviti posebnom vrstom hermitskih matrica zvanih pozitivno definitne matrice. Definirat ćemo pojmove i iskazati tvrdnje koje ćemo koristiti u daljnjem radu. Također ćemo iskazati i dokazati poznati Sylvesterov kriterij te važnu Cholesky dekompoziciju koja je učinkovita u numeričkim rješavanjima linearnih jednadžbi te ćemo pokazati koja posebna svojstva vrijede za pozitivno definitne matrice.
Počeci razvoja kombinatorne teorije vjerojatnosti
Počeci razvoja kombinatorne teorije vjerojatnosti
Helena Dravec
Ovaj rad otkriva povijest kombinatorne teorije vjerojatnosti od najranijih poznatih zapisa do sredine 18. stoljeća. Rad se dotiče povijesti od drevnih indijskih znanja o vjerojatnosti, preko koncepta vjerojatnosti u antičkoj grčkoj i srednjem vijeku, za koji se smatralo da je određen Božjom voljom, do početka određivanja šansi za pobjedu u igri u doba renesanse. Zatim slijedi začetak teorije vjerojatnosti za koju su zaslužni Pierre de Fermat, Blaise Pascal i njihovo slavno...
Pravilni sedamnaesterokut
Pravilni sedamnaesterokut
Krešimir Fabijančić
Geometrijske ili euklidske konstrukcije, kako im samo ime kaže, poznate su još od antičke Grčke. Smatralo se da se sve zna i da su iscrpljene sve mogućnosti. Međutim, Carl Friedrich Gauss nije smatrao tako. On je uspio pokazati da uz konstrukcije poznatih pravilnih n-terokuta kao što su trokut, četverokut i peterokut, postoje još neki koji su konstruktibilni. Gauss je smjestio pravilne n-terokute u kompleksnu ravninu. Vrhove pravilnih n-terokuta shvatio je kao koordinate...
Pravčaste plohe
Pravčaste plohe
Katarina Subašić
U ovom radu bavimo se pravˇcastim plohama, tj. plohama koje opisuje pravac koji se giba duž krivulje. S obzirom na geometrijska svojstva, pravčaste plohe dijelimo na razvojne i vitopere plohe. U radu analiziramo geometrijska svojstva za svaku klasu ploha zasebno i navodimo njihove primjere, pri čemu ćemo se više posvetiti vitoperim pravčastim plohama. Za vitopere pravčaste plohe definiramo jednu specijalnu krivulju duž koje ploha nije regularna - strikcijsku krivulju. Također...
Praćenje koncetracije peludi: pristup pomoću rekurentnih neuronskih mreža
Praćenje koncetracije peludi: pristup pomoću rekurentnih neuronskih mreža
Željana Marinković
U ovome radu bavimo se predikcijom koncentracije triju vrsta peludi u zraku. Budući da podatke koristimo u obliku vremenskih nizova, rješavanju problema pristupit ćemo pomoću rekurentnih neuronskih mreža. Na početku uvodimo pojam rekurentnih neuronskih mreža te navodimo neka njihova ograničenja. Zatim, kako bismo prevladali ta ograničenja, uvodimo podvrstu RNN-a, LSTM, koji koristimo za izradu modela. Nadalje, prezentiramo korištenu bazu podataka i varijable o kojima ovisi...
Prebrojivost skupova
Prebrojivost skupova
Tihana Vuković
U ovome radu promatramo skupove i njihovu prebrojivost, kroz naivnu teoriju skupova. Najprije se kratko bavimo istobrojnim, odnosno ekvipotentnim skupovima, a zatim prelazimo na beskonačne skupove. Uz pomoć beskonačnih skupova gradimo prebrojive i neprebrojive skupove te se njima bavimo do kraja rada. Uvodimo pojam kardinalnosti za proizvoljan skup, prolazimo kroz glavna pravila aritmetike kardinalnosti te pokazujemo neka karakteristična svojstva. Zatim navodimo...

Pages