Access restricted to students and staff of home institution
doctoral thesis
Strategies of forming discourse about everyday life in the literary culture of the 18th century Slavonia

Ivana Pepić (2015)
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Filozofski fakultet
Metadata
TitleStrategije oblikovanja diskurza o svakodnevici u književnoj kulturi Slavonije 18. stoljeća
AuthorIvana Pepić
Mentor(s)Zlata Šundalić
Leo Rafolt
Abstract
Polazeći od suvremenih kulturološki usmjerenih pravaca znanosti o književnosti – književne antropologije i novog historizma – u ovome se radu istražuje korpus slavonske književnosti, tj. slavonske književne kulture 18. stoljeća. Uzimajući u obzir njezin (nad)nacionalni i regionalni književnokulturni identitet pozornost je usmjerena na najdominantniji tip književne produkcije toga razdoblja, a to su nabožni žanrovi. Središte rada čini analiza osam žanrova: katekizma (M. A. Relković, A. Kanižlić, I. Grličić, Đ. Rapić, J. Lipovčić, E. Pavić, A. Bačić, A. J. Turković, J. Mulih, I. Velikanović), hagiografskog spjeva (A. J. Turković), propovijedi (Đ. Rapić), lekcionara (M. Lanosović), prijevoda pojedinih dijelova Svetog pisma (A. Ivanošić), molitvenika (A. Kanižlić), prijevoda iz crkvenih otaca (J. A. Vlašić), crkvene drame (A. Tomiković), s tim da je najviše prostora posvećeno analizi katekizamske književnosti. Tekstovi se analiziraju s obzirom na diskurz o svakodnevici, tj. cilj je rada smještanjem književnih tekstova u idejno-povijesni i kulturni kontekst razotkriti svojevrsne strategije/modele izvanknjiževnih refleksija. Kako bi se dobio potpuniji sinkronijski i dijakronijski uvid u određene teme i ideologiju kulturne stvarnosti, rubnu poziciju u analizi diskurzivnog oblikovanja svakodnevice imaju djela povijesnoga i kulturološkoga sadržaja: zapisnici (Zapisnik Franjevačkog samostana u Našicama, knjiga I /1739–1787./, Ljetopis Franjevačkog samostana u Osijeku /1686–1890./, Isusovački ljetopis /1763–1770./, Turkovićev ljetopis /1797–1807./), putopisi (M. Piller i Lj. Mitterpacher, F. Wilhelm von Taube) i etnografije (J. Lovretić, L. Lukić). Na temelju analize uspostavljeni su modeli oblikovanja religijskoga i kulturnog identiteta kao svojevrsna sinteza u kojoj se očituju prepletanja općeg i pojedinačnog, kako s obzirom na poetičke (žanrovske), tako i u odnosu na svjetonazorske strategije. Kroz osam modela: model pastoralnoga i katehetskog djelovanja, model pravovjerja, model obitelji, model kulture života, model spolnosti, model neotuđivosti imovine, model braka i model samospoznaje sažeto se daje pregled tema i ideja reprezentiranih u pojedinim tekstovima, tj. kod pojedinih autora. Ukazivanjem na međuovisnost i uzajamni utjecaj zbilje i diskurzivne reprezentacije zbilje, tj. na činjenicu da koliko god je književnost društveno proizvedena, ona je istovremeno i društveno proizvodna, rad svoj doprinos temelji na nadogradnji postojećeg historicističkog, pozitivističkog čitanja književne kulture Slavonije 18. stoljeća.
Keywordsculture identity Slavonian literature everyday life religious genres catechism literature
Parallel title (English)Strategies of forming discourse about everyday life in the literary culture of the 18th century Slavonia
Committee MembersMilovan Tatarin (committee chairperson)
Kristina Peternai Andrić (committee member)
Krešimir Šimić (committee member)
GranterSveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Filozofski fakultet
PlaceOsijek
StateCroatia
Scientific field, discipline, subdisciplineHUMANISTIC SCIENCES
Philology
Theory and History of Literature
UDK821.163.42
LANGUAGE. LINGUISTICS. LITERATURE
Croatian literature
Study programme typeuniversity
Study levelpostgraduate
Study programmeLiterature and Cultural Identity
Academic title abbreviationdr. sc.
Genredoctoral thesis
Language Croatian
Defense date2015-12-01
Parallel abstract (English)
Starting from the contemporary cultural oriented trends of literary science – literary anthropology and new historicism – this paper examines the Slavonian corpus of literature, ie. Slavonian literary culture of the 18th century. Considering its (over) national and regional literary and cultural identity, the research is focused to the most dominant type of literary production of the observed period, religious genres. Eight genres were analyzed: catechism (M. A. Relković, A. Kanižlić, I. Grličić, Đ. Rapić, J. Lipovčić, E. Pavić, A. Bačić, A. J. Turković, J. Mulih, I. Velikanović), hagiographic poem (A. J. Turković), sermons (Đ. Rapić), lectionary (M. Lanosović), the translation of certain parts of Holy Scripture (A. Ivanošić), prayer book (A. Kanižlić), the translation from the fathers of the Church (J. A. Vlašić), sacred drama (A. Tomiković), with analysis mostly devoted to the catechism literature. Corpus is analyzed with respect to the discourse of everyday life, ie. the main intention is to place literary texts in the ideological and historical and cultural context and to reveal their strategies / models of extraliterary reflection. In order to get complete synchronic and diachronic insight into specific subjects and ideology of cultural reality, historical and cultural works of everyday life were also included in analysis but with marginal position in the research. Historical and cultural works that were analyzed are: records (Zapisnik Franjevačkog samostana u Našicama, knjiga I /1739–1787./, Ljetopis Franjevačkog samostana u Osijeku /1686–1890./, Isusovački ljetopis /1763–1770./, Turkovićev ljetopis /1797–1807./), travel books (M. Piller i Lj. Mitterpacher, F. Wilhelm von Taube) and ethnographies (J. Lovretić, L. Lukić). Based on the research, models of shaping religious and cultural identity were established as a synthesis in which general and the particular is overlaping, due to the poetic, and in relation to the worldview strategies. Through eight models: model of pastoral and catechetical work, model of orthodoxy, model of family, model of culture of life, model of sexuality, model of inalienable of assets, model of marriage and model of self-realization concisely provides an overview of the subjects and ideas of the texts, ie. with the respect to the authors. Pointing out the interdependence and mutual influence reality and discursive representation of reality, ie. the fact that as far as literature socially produced, it is also a social production, contribution of this research is the upgrade of the existing historicist and positivist reading of literary culture of Slavonia 18th century.
Descriptors
(NSK Kontrolirani rječnik)

Parallel keywords (Croatian)kultura identitet slavonska književnost svakodnevica nabožni žanrovi katekizamska književnost
Versionaccepted version
Resource typetext
Access conditionAccess restricted to students and staff of home institution
Terms of usehttp://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/
Noteaccepted version
URN:NBNhttps://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:593953
CommitterGordana Gašo