master's thesis
The Renaissance art of war in the Croatian-Turkish wars

Goran Živković (2016)
Josip Juraj Strossmayer University of Osijek
Faculty of Humanities and Social Sciences
Metadata
TitleRenesansno vojno umijeće u Hrvatsko-turskim ratovima
AuthorGoran Živković
Mentor(s)Dubravka Božić Bogović (thesis advisor)
Abstract
Pojam hrvatsko-turskih ratova odnosi se na sve sukobe s Osmanlijama u kojima su sudjelovali vojnici s hrvatskih područja. Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo s osmanskom prijetnjom po prvi puta se susrelo u vrijeme vladavine Ludovika I. (vladao 1342.-1382.), ali krvavi susreti s Osmanlijama nastavljeni su i bili su sve češći. Katastrofalan poraz kod Nikopolja 1396. godine bio je samo uvod u buduće sukobe koje će Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo morati proći, ali također je nagovijestio kraj srednjovjekovnog načina ratovanja i ubrzao evoluciju ugarsko-hrvatske vojske prema renesansnom vojnom umijeću. Osmanski upadi duboko u teritorij Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva pokazatelj su novih metoda ratovanja kojima se služi osmanska vojska. Prvi učinkovit otpor pružaju vojske pod vodstvom Janka Hunjadija koje svojom organizacijom i opremljenošću i dalje pokazuju pretežito srednjovjekovne osobine, ali u njima je sve primjetnije prodiranje renesansnih elemenata. Vrhunac renesansnosti u ratovima protiv Osmanlija bilo je razdoblje vladavine Matije Korvina. Osim što je Matija Korvin prvi vladar izvan Italije koji aktivno promiče humanistički svjetonazor, a u njegovo vrijeme renesansna obilježja gotovo su posve ovladala ratovanjem. Vrijeme Matije Korvina razdoblje je stabilnosti, uspješne obrane granica i preuzimanja inicijative. Renesansne strukture vojnog upravljanja po prvi put u značajnijoj su mjeri zastupljene i u Hrvatsko-Ugarskom Kraljevstvu. Plaćenička vojska glavni je nositelj vojnih aktivnosti i državne ekspanzije, vatreno oružje sve se masovnije koristi i uspostavljen je glomazan logistički aparat koji održvava ovaj sustav. Smrću Matije Korvina brzo se očituje nazadovanje. Plaćenici ne dobivaju plaću te postaju pljačkaši, a obrana granica sve više se prepušta lokalnim feudalcima. Slabljenje centralne vlasti onemogućuje učinkovito upravljanje obranom, a nemar i manjak profesionalizma rezultiraju katastrofom u Krbavskoj bitci 1493. godine. Od tada obrana hrvatskih i ugarskih granica u rukama je lokalnih feudalaca i namještenika; ne postoji jedinstveni otpor koji bi se Osmanlijama i njihovim saveznicima suprotstavio na strateškom planu. Osmanlije se ograničavaju na malene pljačkaške prodore ili napade s ograničenim ciljem, ali postupno savladavaju obranu. Razdoblje sultana Sulejmana vrijeme je novih masovnih turskih napada koje rezultira katastrofom na Mohaču. Mohačka bitka je katastrofalna u svojim razmjerima, ali je također prekretnica jer definitivno označava presjek sa srednjovjekovljem i početak primjene renesansnog znanja i metoda u ratovanju. Nakon Mohačke bitke ratovanje je obilježeno neobičnom spregom renesansne suvremenosti, srednjovjekovnih strukturnih zaostataka i lokalnih varijacija.
Parallel title (English)The Renaissance art of war in the Croatian-Turkish wars
Committee MembersIvan Balta (committee chairperson)
Dubravka Božić Bogović (committee member)
Slađana Josipović Batorek (committee member)
GranterJosip Juraj Strossmayer University of Osijek
Faculty of Humanities and Social Sciences
PlaceOsijek
StateCroatia
Scientific field, discipline, subdisciplineHUMANISTIC SCIENCES
History
Early Croatian and World History
Study programme typeuniversity
Study levelgraduate
Study programmeCroatian Language and Literature (double major); specializations in: Teacher Training, Research Studies
Study specializationTeacher Training
Academic title abbreviationmag. philol. croat.
Genremaster's thesis
Language Croatian
Defense date2016-09-05
Parallel keywords (Croatian)renesansa ratovanje Matija Korvin Osmansko Carstvo
Resource typetext
Access conditionOpen access
Terms of usehttp://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/
URN:NBNhttps://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:132634
CommitterGordana Gašo