undergraduate thesis
Zrinski and Frankopan: Resistance to Viennese centralism and the Ottoman conquests

Franjo Lacković (2016)
Metadata
TitleZrinski i Frankopani: Otpor bečkom centralizmu i osmanskim osvajanjima
AuthorFranjo Lacković
Mentor(s)Dubravka Božić Bogović (thesis advisor)
Abstract
U radu se prikazuju dvije hrvatske velikaške obitelji, obitelj Zrinski i obitelj Frankopan, koje su tijekom XVII. stoljeća ostavile neizbrisiv trag u hrvatskoj povijesti. Osim odlučnog otpora Osmanskom Carstvu, koje je do XVII. stoljeća hrvatski teritorij uspješno svelo na „ostatke ostataka nekadašnjeg slavnog kraljevstva“, knezovi Zrinski i Frankopani bili su kreatori urote hrvatskih i mađarskih velikaša protiv politike Bečkoga dvora, koja je u historiografiji ostala upamćena kao zrinsko-frankopanska urota. Nakon mira na ušću rijeke Žitve (1606.) pa sve do 1663. godine u odnosima između Osmanskoga Carstva i Habsburške Monarhije nastupilo je zatišje. Habsburgovci, opterećeni dinastičkim previranjima, i Osmanlije, zaokupljene rješavanjem krize Carstva, pokušavali su očuvati krhak mir koji je stupio na snagu 1606. godine. No, usprkos mirovnim garancijama pogranična područja u Hrvatskoj i Ugarskoj nisu prestala biti svojevrsna ratna zona. Ovdje treba napomenuti kako Hrvatska i Hrvati u XVII. stoljeću još ne postoje u suvremenom smislu političkog, geografskog pojma i političkog naroda. Hrvatska je, naime, bila gospodarski i politički razjedinjena. Za označavanje povijesnih i pravnih hrvatskih zemalja koristio se naziv „Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija“, a od 1868. godine njezin službeni naziv bio je „Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija“. Dodatno stiješnjena osmanskim osvajanjima jedini preostali slobodni dio hrvatskog pravnog i političkog teritorija činila je Banska Hrvatska- područje središnje Hrvatske. Zbog pojednostavljenja, ali i preglednosti, ovaj će rad, u svome nastavku prilikom karakteriziranja geografskoga pojma, koristiti naziv „Hrvatska“, a prilikom karakteriziranja političkoga naroda naziv „Hrvati“. Akindžijska pljačkanja, preseljavanja i otimanja stanovništva te paljenja zemljišta negativno su se odrazila na gospodarsku i političku situaciju i ovako „okrnjene Hrvatske“. Dvije najjače hrvatske plemićke obitelji toga doba, Zrinski i Frankopani, branili su svoje posjede, koji su kao poluga povezivali razmrvljenu Hrvatsku, i tražili od kralja poduzimanje ofenzivne akcije protiv Osmanskoga Carstva te oslobađanje okupiranog teritorija. Usprkos mnogobrojnim apelima kralj je uporno odbijao zahtjeve hrvatskih velikaša te čak osuđivao napore uložene u obranu hrvatskih zemalja. Snažno Hrvatsko Kraljevstvo nije se uklapalo u sliku koju je Beč imao o tome kakva bi Habsburška Monarhija trebala biti. U takvoj situaciji, pritisnute s jedne strane apsolutističkim tendencijama Bečkoga dvora, a s druge pak Osmanskim Carstvom, velikaške obitelji bile su prisiljene poslužiti se urotom, kao načinom očuvanja suvereniteta i samostalnosti.
Parallel title (English)Zrinski and Frankopan: Resistance to Viennese centralism and the Ottoman conquests
GranterSveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Filozofski fakultet
Lower level organizational unitsOdsjek za povijest
PlaceOsijek
StateCroatia
Scientific field, discipline, subdisciplineHUMANISTIC SCIENCES
History
Early Croatian and World History
Study programme typeuniversity
Study levelundergraduate
Study programmeHistory (double major)
Academic title abbreviationuniv. bacc. hist.
Genreundergraduate thesis
Language Croatian
Defense date2016-09-07
Parallel keywords (Croatian)XVII. stoljeće zrinsko-frankopanska urota Osmansko Carstvo bečki apsolutizam
Resource typetext
Access conditionOpen access
Terms of usehttp://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/
URN:NBNhttps://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:134502
CommitterLana Šuster