undergraduate thesis
Uloga i značaj znanja u novoj ekonomiji

Josipa Mišura (2016)
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Ekonomski fakultet u Osijeku
Katedra za nacionalnu i međunarodnu ekonomiju
Metadata
TitleUloga i značaj znanja u novoj ekonomiji
AuthorJosipa Mišura
Mentor(s)Vladimir Cini (thesis advisor)
Abstract
“Postoji samo jedno dobro, a to je znanje, i jedno zlo, a to je neznanje.”( Platon). O znanju i napretku pojedinca i civilizacije govorilo se i pisalo otkako postoje pisani tragovi. U današnjoj literaturi koja obrađuje ideju ljudskog napretka, koja je puno opsežnija, možemo reći da je različitog karaktera od prvih pisanih tragova. U opsežnijoj literaturi uz mnoga dojmljiva i poticajna djela pronalazimo i druga koja su vrlo površna. Kroz povijest ljudski napredak je imao svoje uspone i padove. Tu možemo smisleno govoriti kako je napredak pojedinca kao i čovječanstva u cjelini vidljiv iz dana u dan srazmjerno starenju svemira. Pamćenje i napredovanje pojedinca ima svoj vrhunac jer svaka osoba umire, ali pamćenje i napredak vrste je vječni proces, dok god postoje ljudi na Zemlji. Napredak znanja bio je nevjerojatno spor dok se znanje prenosilo samo usmenom predajom. Izumom pisanja stvorili su se uvjeti da se proces sakupljanja znanja znatno ubrza. Suvremena pomagala, automatizacija, elektronika, informatizacija, povezivanje informacijskih sustava u mreže omogućila su “eksploziju znanja” i prijelaz umnažanja znanja iz linearnog u eksponencijalno.Ipak, usprkos velikom znanju i današnja je civilizacija na planetu Zemlji intenzivno protkana različitim suprotnostima, paradoksima i ekstremima. U njoj su se stalno nastanili: dobro i zlo, mir i rat, bogatstvo i siromaštvo, obrazovanost i neobrazovanost, etičnost i neetičnost, moral i nemoral, poštenje i nepoštenje, demokracija i nedemokracija, korupcija i nekorupcija... Često se pitamo: Koliko suvremeni čovjek, zahvaljujući svome znanju, može nanijeti štete civilizaciji? Ima li ova civilizacija šanse, znanja, dobre volje, pozitivne energije, plemenite ljubavi, osvješćenog ljudskog potencijala da čovjek još stoljećima ili milenijima izvršava najvažniju i najzahtjevniju zadaću razvoja i unapređenja planeta ili nema. Samo pozitivan odgovor u globalnim razmjerina odmah primjenjiv na cijelom planetu Zemlji produžava životni vijek današnje civilizacije. Gdje je Hrvatska u svemu tome? Koje su naše šanse: lokalno i globalno? Kako pri ulasku u Europsku uniju stvoriti uvjete za kvalitetan, zdrav, bogat i ravnopravan život budućim generacijama? Globalnu ekonomiju 21. stoljeća karakteriziraju stalne, brze, česte i nepredvidive promjene. Kako, zahvaljujući znanju, možemo podići razvoj cjelokupnog gospodarstva, osigurati konkurentske prednosti, dobit i mnoge druge parametre, a da pri tome vodimo računa o ekologiji i održivom razvoju, zasnovanom na najnovijem znanju?
Committee MembersVladimir Cini (committee chairperson)
Nataša Drvenkar (committee member)
Blaženka Hadrović Zekić (committee member)
GranterSveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Ekonomski fakultet u Osijeku
Lower level organizational unitsKatedra za nacionalnu i međunarodnu ekonomiju
PlaceOsijek
StateCroatia
Scientific field, discipline, subdisciplineSOCIAL SCIENCES
Economics
General Economy
Study programme typeuniversity
Study levelundergraduate
Study programmeFinancial Management
Academic title abbreviationuniv. bacc. oec.
Genreundergraduate thesis
Language Croatian
Defense date2016-07-08
Parallel keywords (Croatian)globalna ekonomija Hrvatska u EU znanje kao parametar cjelokupnog razvitka
Resource typetext
Access conditionAccess restricted to students and staff of home institution
Terms of usehttp://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/
NoteZa sažetak korišten uvod iz rada, ključne riječi izdvojio knjižničar
URN:NBNhttps://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:145:675251
CommitterGordana Kradijan