Poljoprivreda u Republici Hrvatskoj, posebice u njezinom panonskom dijelu ima veliki značaj. Njezina je ukorijenjenost sveprisutna i može se sagledati u bilo kojem segmentu gospodarskog kulturnog ili drugog povezanog kruga u životu. Predispozicije u smislu prirodno-geografskih pretpostavki oblikovale su hrvatsko gospodarstvo kroz povijest u skladu s poljoprivrednim djelatnostima. Specifičnost domaće poljoprivrede upravo je usitnjenost, ali i obiteljska povezanost. U duhu svih tih činjenica, nakon osnivanja suverene Republike Hrvatske prionulo se rješavanju poljoprivrednog pitanja u obiteljskim okvirima. Bilo je potrebno iznači najprikladniji okvir za uklapanje obiteljskog djelovanja u poljoprivredi. Pokušaj toga je i regulativa obiteljsko poljporivrednih gospodarstava. Rad se bavi teoretskim izučavanjem OPG-ova u Republici Hrvatskoj. Analizira se njihov aspekt, uloga, prednosti i nedostaci, položaj i snaga na poljoprivrednom tržištu. Prvi dio rada uvodi čitatelja u analiziranu problematiku OPG-a. Prikazuju se temeljne pretpostavke funkcioniranja, pojašnjavaju pojmovi vezani uz OPG, te svrha i značaj istog. Drugi dio rada odnosi se na prikaz prednosti i nedostataka OPG-a kao proizvodno-prerađivačke organizacije te sukladno tomu refleksije postojanja istog na poljoprivrednom tržištu. Treći dio rada odnosi se na zakonodavstvo koje regulira djelovanje i postojanje OPG-ova. Važnost analize zakonskog sustava proizlazli iz činjenice da se svaka potencijalna prednost ili nedostatak osnivanja i funkcioniranja OPG-ova mora izanalizirati putem njegovih benefita/koristi koje može prouzročiti za vlasnika. Četvrti dio rada odnosi se na ulogu OPG-ova u poljoprivrednom razvoju s posebnim naglaskom na djelovanje OPG-ova unutar Mjera ruralnog razvoja. Na kraju rada, osim zaključnih riječi biti će dodan i popis literature. Popis relevantne literature ima za cilj provjeru, širenje i eventualne ispravke činjenica, podataka, informacija, teza i tvrdi iznesenih unutar ovoga rada.